U 2023. godini izdato je ukupno 52.184 dozvole za rad stranim državljanima.
U julu 2023.godine su izvršene četvrte izmene i dopune Zakona o zapošljavanju stranaca i iste mogu se posmatrati sa dva aspekta, kroz: uvođenje jedinstvene dozvole za boravak i rad i fleksibilniji koncept zapošljavanja stranaca, ali uz primenu koncepta sprovođenja testa tržišta rada.
Od 01.02.2024.godine pojednostavljenje postupka zapošljavanja stranaca u našoj zemlji uvođenjem jedinstvenog upravnog mesta (nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova – MUP), odnosno uvođenje jedinstvene dozvole za boravak i rad kao kartičnog, biometrijskog dokumenta. Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) radiće procenu ispunjenosti uslova za radno angažovanje stranca, dok MUP donosi krajnju odluku u postupku.
Osnovna načela u postupku zapošljavnja stranaca su načelo neposrednog odlučivnja u svim postupcima i načelo jednakog tretmana. Stranac koji se zapošljava, privremeno zapošljava ne može ostvariti manja prava od prava propisanih zakonom kojim se uređuje rad (stranac ne može da radi duže od osam časova dnevno, ne može da prima zaradu nižu od minimalne zarade, pravo na godišnji odmor i dr.) Dalje, predviđena je potpuna digitalizacija postupka izdavanja jedinstvene dozvole. Cilj je da se privredi olakša pristup uslugama, a samim tim poboljšaće se i saradnja između nadležnih organa, kao i razmena podataka neophodnih za odlučivanje, čime će se dobiti jedan povezan, efikasan, kvalitetan i unapređen sistem koji poslodavcu omogućava da radno angažuje stranca. Zahtev za izdavanje, odnosno produženje jedinstvene dozvole (u daljem tekstu: zahtev za izdavanje jedinstvene dozvole) elektronskim putem, podnosi stranac, poslodavac u ime stranca, odnosno lice koje oni ovlaste.
Zahtev za izdavanje jedinstvene dozvole se podnosi izborom odgovarajuće usluge i popunjavanjem onlajn forme zahteva na jedinstvenom veb portalu za strance (u daljem tekstu: Portal za strance) koji je javno dostupan portal na internetu putem kog stranac, odnosno poslodavac ili lice koje ovlasti u ime stranca podnosi zahtev.
Ako je podnosilac zahteva za izdavanje jedinstvene dozvole stranac ili fizičko lice koje stranac ovlasti, neophodno je da ima registrovan nalog na Portalu za strance. Ako u ime stranca, zahtev za izdavanje jedinstvene dozvole podnosi poslodavac, neophodno je da poslodavac na portalu eUprava ima registrovan nalog (kao pravno lice, preduzetnik, ogranak, ustanova i dr.) nakon čega lice koje je ovlašćeno ispred poslodavca može podneti zahtev na Portalu za strance i preduzimati druge radnje u skladu sa datim ovlašćenjem.
Ovlašćenje mora dati stranac za preduzimanje radnji u postupku izdavanja, produzetka jedinstvene dozvole.
Takođe, poslodavac više neće morati za svako lice da podnosi pojedinačni zahtev, već će moći pored pojedinačanog zahtev za izdavanje jedinstvene dozvole, podneti i zahtev za veći broj lica po istom osnovu, znači grupna prijava.
Zahtev za izdavanje jedinstvene dozvole će se moći podneti iz inostranstva, ili kada se stranac nalazi na teritoriji Republike Srbije.
Prilikom podnošenja zahteva, podnosiocu zahteva za izdavanje jedinstvene dozvole, prilikom registracije naloga dodeljivaće se eSanduče gde se podnosiocu zahteva preko Portala za strance, nakon uspešno podnetog zahteva, dostavljati obaveštenja i uputstva za dalje postupanje.
Zahtev se smatra uspešno podnetim kada je podnosilac elektronskim putem obavešten o prijemu zahteva. U celom postupku zapošljavanja stranaca će učestvovati Uprava za strance, MUP, NSZ, Ministarstvo za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja, Kancelarija za informacione tehnologije i diplomatsko-konzularna predstavništva.
Znači, zahtev za jedinstvenu dozvolu podnosi se elektronski, putem informativnog veb portala i izdaje se kao jedan akt. – Novina: je i da će ova dozvola moći da se izda, odnosno produži na period važenja do tri godine, umesto trenutnog prema kome je moguće izdati dozvolu za privremeni boravak, a samim tim i za rad, najduže na godinu dana. NSZ će procenjivati ispunjenost uslova, odnosno vršice procenu, a MUP će donositi krajnju odluku u jedinstvenom postupku, na osnovu toga. Jedinstvena dozvola se odobrava na vremenski period koji se računa počev od datuma podnošenja zahteva a najduže na vremenski period do tri godine.
Produženje jedinstvene dozvole, odobrava se sa rokom važenja koji se računa od prvog narednog dana od dana isteka prethodno izdate jedinstvene dozvole.
Dalje, izmenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca utvrđen je novi razlog za prestanak radnog odnosa i to prestankom važenja jedinstvene dozvole. Zakonom o radu, članom 2. stav 4. propisano je da se odredbe ovog zakona primenjuju na zaposlene strane državljane i lica bez državljanstva koji rade kod poslodavaca na teritoriji Republike Srbije, ako zakonom nije drukčije određeno.
Odredbom člana 9. Zakona o zapošljavanju stranaca propisano je da poslodavac sa strancem može zaključiti ugovor o radu u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad. Istim članom propisano je da pored razloga za prestanak radnog odnosa utvrđenih zakonom kojim se uređuje rad, strancu prestaje radni odnos i prestankom važenja jedinstvene dozvole.
Navedena odredba kojom se propisuje novi osnov prestanka radnog odnosa u slučaju zapošljavanja stranaca, počela je sa primenom 4. avgusta 2023. godine, te poslodavac sa strancem može zaključiti ugovor o radu kako na određeno, tako i na neodređeno vreme.
Od 01.02.2024.godine, pojedine kategorija stranaca imaju pravo na rad, bez obaveze pribavljanja jedinstvene dozvole, i to:
• stranac sa odobrenim stalnim nastanjenjem,
• stranac kome je odobren azil ili privremena zaštita,
•stranac kome je odobren privremeni boravak po osnovu vlasništva nad nepokretnošću (stranac mora da živi i da ima pravo svojine nad nepokretnošću), naučno istraživačkog rada, humanitarnog boravka, statusa pretpostavljene žrtve trgovine ljudima i žrtve trgovine ljudima, obavljanja poslova akreditovanog stranog novinara i koji je kao predstavnik inostranog medija upisan u evidenciju predstavnika inostranih medija, koji se vodi u ministarstvu nadležnom za poslove javnog informisanja u Republici Srbiji, volontiranja i koji obavlja pruža usluge, odnosno obavlja poslove u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast volontiranja, obavljanja verske službe radi obavljanja verskih poslova i verske službe ili organizovanja, odnosno sprovođenja dobrotvornih akcija u okviru registrovanih crkava i verskih zajednica u Republici Srbiji, u skladu sa zakonom, angažovanja kao člana autorske ili glumačke ekipe koji na teritoriji Republike proizvodi audiovizuelno delo, u skladu sa zakonom.
Stranac sa odobrenim stalnim nastanjenjem ima pravo na rad, odnosno ima pravo na slobodan pristup tržištu rada. Stalno nastanjenje je odobrenje dugotrajnog boravka, i isto se odbrava strancu koji u Republici Srbiji neprekidni boravi tri godine na osnovu odbrenog privremenog boravka. Bliže uslove za odbrenje stalnog nastanjenja i odobrenje privremenog boravka propisuje ministar nadležan za unutrašnje poslove.
Prilikom podnošenja zahteva za stalno nastanjenje, stranac prilaže fotokopiju važećeg ličnog ili službenog pasoša, odnosno važeće lične karte države čiji državljani u skladu sa važećim propisima mogu da uđu u Republiku Srbiju sa ličnom kartom, koja se daje na uvid prilikom podnošenja zahteva. Lični dokument mora važiti najmanje tri meseca duže od perioda na koji se traži privremeni boravak, stalno nastanjenje ili jedinstvena dozvola. Pravilnikom o odobravanju stalnog nastanjenja (na snazi o 5. januara 2024.godine) je precizirano šta se smatra dokazom da stranac ima obezbeđena sredstva za izdržavanje a šta dokazom da stranac ima zdravstveno osiguranje.
Uz zahtev za odobrenje stalnog nastanjenja ili privremenog boravka prilažu se i odgovarajući dokazi. Naime, dokazi koji nisu izdati od strane nadležnih organa Republike Srbije ili koji nisu sačinjeni i na srpskom jeziku, odnosno nisu dvojezični, dostavljaju se sa prevodom ovlašćenog sudskog prevodioca. Izjave koje stranac daje, a služe kao dokaz o ispunjenosti odgovarajućih zakonskih uslova za odobrenje stalnog nastanjenja ili privremenog boravka, overavaju se kod javnog beležnika.
Zahtev za odobrenje, odnosno produženje privremenog boravka podnosi se nadležnom organu na propisanom obrascu (sastavni deo pravilnika), odnosno elektronskim putem popunjavanjem onlajn forme zahteva na Portalu za strance. Prilikom podnošenja zahteva za odobrenje privremenog boravka stranac prilaže i fotografiju u boji veličine 35 x 45 mm.
Ako se zahtev podnosi elektronskim putem na Portalu, dokazi se prilažu u formi elektronskog dokumenta u originalu ili u formi digitalizovanog dokumenta. Adresa boravišta koja se navodi na zahtevu ili prilikom popunjavanja onlajn forme zahteva, podrazumeva adresu na teritoriji Republike Srbije na kojoj stranac ima prijavljeno boravište i živi.
Pravilnikom je propisano i šta se smatra dokazom da stranac ima obezbeđena sredstva za izdržavanje tokom planiranog boravka u Republici Srbiji.
Takođe, Zakon o strancima u članu 40. stav 4. i Zakon o zapošljavanju stranaca u članu 3. tačka 13) utvrđuju pravni osnov za donošenja akta (Uredbe) kojom se definišu kateorije stranaca, kriterijumi i bliži uslovi za odbrenje privremenog boravka.
Vlada će Uredbom utvrditi posebne kategorije stranaca koje će imati slobodan pristup tržištu rada, a privremeni boravk će im biti regulisan po posebnom osnovu. To je kategorija stranaca koja ima pravo na rad, slobodan pristup tržištu rada, a privremeni boravak im je odboren po osnovu
NSZ, umesto dosadašnjeg sistema izdavanja dozvole za rad, vrši će procenu ispunjenosti uslova za zapošljavanje, posebne slučajeve zapošljavanja i samozapošljavanje stranca, kao jedan vid prethodnog pitanja u postupku izdavanja jedinstvene dozvole. Procena će podrazumevati ocenu ispunjenosti uslova za zapošljavanje, posebne slučajeve zapošljavanja i samozapošljavanje stranca, koju vrši organizacija nadležna za poslove zapošljavanja, u skladu sa zakonom. Zatim, zakonskim rešenjima precizirano je i da se odredbe ovog zakona koje se odnose na ocenu ispunjenosti uslova za zapošljavanje, posebne slučajeve zapošljavanja i samozapošljavanje stranca shodno primenjuju i na postupak odobravanja vize za duži boravak po osnovu zapošljavanja. Navedeno podrazumeva da će u postupku odobravanja vize za duži boravak po osnovu zapošljavanja NSZ vršiti proveru ispunjenosti uslova za zapošljavanje stranaca, a ta viza će biti viza za ulazak, kretanje, boravak i rad stranaca.
Osnov za podnošenje zahteva za vizu D po osnovu zapošljavanja može biti zapošljavanje, posebni slučajevi zapošljavanja: upućena lica, kretanje u okviru privrednog društva, nezavisni profesionalac, osposobljavanje i usavršavanje, kao i samozapošljavanje. Svi stranci koji dolaze u Srbiju sa namerom da se zaposle mogu onlajn da apliciraju za vizu tipa D, za duži boravak do 180 dana, putem usluge dostupne na internet adresi https://ekonzulat.gov.rs/.
Čim aplicira za vizu D, strani državljanin dobija ID broj svog zahteva i poslodavac koji namerava da ga zaposli može podneti zahtev za radnu dozvolu Nacionalnoj službi za zapošljavanje tako da se postupci izdavanja vize i izdavanje radne dozvole vode paralelno. Od 01.02.2024. godine viza D po osnovu zapošljavanja je viza za kretanje, boravak i rad, znači stranac koji ima ovu vizu ima pravo na rad bez jedinstvene dozvole.
Od 1.02.2024.godine stranac kada dobije vizu D po osnovu zapošljavanja, po dolasku u Srbiju za period za koji mu je odobrena viza D (na primer 180 dana), stranac ne mora da podnosi zahtev za jedinstvenu radno boravišnu dozvolu jer ova viza po osnovu zapošljavanja za tih 180 dana znači da ima regulisan boravak i rad u našoj zemlji.
Zakonom se uvodi i novi pravni institut, odnosno Nacionalna služba za zapošljavanje će izdavati saglasnost, koji će omogućavati strancu, promenu osnova rada, promenu poslodavca, zapošljavanje kod dva ili više poslodavaca tokom perioda važenja jedinstvene dozvole. Fleksibilniji rad stranaca, uz zaštitu domaćeg tržišta rada (sprovođenjem testa tržišta rada), podrazumeva da stranac radi u Republici Srbiji na poslovima za koje mu je izdata jedinstvena dozvola kod poslodavca koji ga zapošljava. S druge strane, propisana je mogućnost da stranac, za vreme važenja jedinstvene dozvole može promeniti osnov rada, promeniti poslodavca ili se zaposliti kod dva ili više poslodavca, uz ispunjenje zakonskih uslova. Navedeno znači da se ova promena može izvršiti tek po izdavanju saglasnosti, kao posebnog akta Nacionalne službe za zapošljavanje, s tim da navedena saglasnost ne povlači izmenu same jedinstvene dozvole, čime se znatno doprinosi smanjenju administrativnog opterećenja. NSZ može izdati saglasnost nakon sprovedenog testa tržišta rada, odnosno tek kada utvrdi da na evidenciji NSZ nema domaćih državljana koji ispunjavaju uslove iz zahteva poslodavca za konkretno radno mesto. Zaštitni mehanizmi domaćeg tržišta rada obuhvataju: sprovođenje testa tržišta rada; posebne uslove za izdavanje jedinstvene dozvole za zapošljavanje; kvotni mehanizam.
Međutim, od 1.02.2024.godine izdavanje saglasnosti neće biti elektronski na Portalu već zahtev će se podnosti putem pošte, na pisarnici filijala NSZ. U drugoj fazi digitalizacije koja će biti dosta brzo i zahtev za saglasnost će biti elektronski, digitalizovan te će se moći podnositi na Portalu za strance.
Da bi poslodavac zaposlio, odnosno radno angažovao stranca mora pre da sprovede test tržišta rada kod NSZ. Navedeno znači da tek kada se utvrdi da na evidenciji NSZ nema domaćih državljana koji ispunjavaju uslove iz zahteva poslodavca za konkretno radno mesto, tek onda NSZ može dati saglasnost, procenu za zapošljavanje ili radno angažovanje stranca.
Sprovođenje testa tržišta rada pokreće isključivo poslodavac ili pravno ili fizičko lice, ovlašćeno od strane poslodavca, prilikom podnošenja zahteva za izdavanje, odnosno produženje jedinstvene dozvole po osnovu zapošljavanja.Zahtev za sprovođenje testa tržišta rada podnosiće će elektronskim putem na Portalu za strance, popunjavanjem onlajn forme zahteva, u okviru usluge namenjene za izdavanje jedinstvene dozvole za zapošljavanje stranca.
Zahtev za sprovođenje testa tržišta rada može biti podnet elektronskim putem na portalu eUprava, popunjavanjem onlajn forme zahteva. Sprovođenje testa tržišta rada pokreće poslodavac ili pravno ili fizičko lice, ovlašćeno od strane poslodavca, prilikom podnošenja zahteva za izdavanje, odnosno produženje jedinstvene dozvole po osnovu zapošljavanja.
Zahtev za sprovođenje testa tržišta rada biće moguće podneti najranije 60 dana pre podnošenja zahteva, a najkasnije na dan podnošenja zahteva za izdavanje, odnosno produženje jedinstvene dozvole za zapošljavanje, odnosno vize d po osnovu zapošljavanja. Test tržišta rada se sprovodi samo kod jedinstvene dozvole za rad i boravak za zapošljavanje. Kod ove dozvole stranac u Republici Srbiji zaključije ugovor o radi ili drugi ugovor van radnog odnosa ulazi u obavezno socijalno osiguranje u Republici Srbiji. Novina je što će se test tržišta rada sprovoditi i kod izdavanja, i kod produžetka jedinstvene dozvole za rad i boravak po osnovu zapošljavanja. Uvođenje fleksibilnijeg koncepta zapošljavanja stranaca, ali uz primenu koncepta sprovođenja testa tržišta rada.
Dalje, precizirano je da poslodavac koji je na osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, o pružanju usluga ili drugog sličnog imenovanog ili neimenovanog ugovora zaključenog sa povezanim licem, za obavljanje određenih poslova ili delatnosti angažovao stranca zaposlenog u povezanom licu, ne može u roku od tri meseca od zaključenja takvog ugovora svom zaposlenom na istim ili sličnim poslovima otkazati ugovor o radu usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena. Znači poslodavac ne može da zaposli stranca, pa nakon određenog vremena otpusti domaće radnike.
Zatim, utvrđeno je i da poslodavac koji je otkazao ugovor o radu zaposlenom usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena ne može na istim ili sličnim poslovima tri meseca posle proglašenja zaposlenog tehnološkim viškom za obavljanje istih ili sličnih poslova angažovati stranca zaposlenog u povezanom licu na osnovu ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, o pružanju usluga ili drugog sličnog imenovanog ili neimenovanog ugovora zaključenog sa povezanim licem.
Povezanim licem smatra se lice koje ima status povezanog lica u smislu zakona kojim se uređuje rad privrednih društava (član 62. Zakon o privrednim društvima) i koje ima sedište na teritoriji iste filijale Nacionalne službe za zapošljavanje na kojoj je i sedište poslodavca.
Članom 182. Zakona o radu propisano je da poslodavac, ako otkaže ugovor o radu zaposlenom usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena iz člana 179. stav 5. tačka 1) tog zakona, ne može na istim poslovima da zaposli drugo lice u roku od tri meseca od prestanka radnog odnosa, osim u slučaju iz člana 102. stav 2. ovog zakona. Ova zabrana obuhvata i strance.
Takođe, Zakonom o agencijskom zapošljavanju propisano je da ugovor o ustupanju zaposlenih ne može da se zaključi, između ostalog, za obavljanje poslova na kojima je poslodavac korisnik utvrdio višak zaposlenih u skladu sa opštim propisima o radu u roku utvrđenom u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad (član 13. stav 1. tačka 2).
Na ovaj način otklanja se mogućnost izigravanja navedenih zabrana, koje se dešava u praksi, i to zaključivanjem ugovora sa povezanim licima (tzv. „kćerke firme“ koje se osnivaju u sedištu poslodavca, ili na teritoriji koju „pokriva“ ista filijala NSZ), ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji, o pružanju usluga ili drugog sličnog imenovanog ili neimenovanog ugovora prema kome poslove iz delatnost tog poslodavca, koje su do tada obavljali njegovi zaposleni, u međuvremenu utvrđeni kao višak zaposlenih, nastavljaju da obavljaju strani radnici formalno zaposleni kod drugog poslodavca ‒ povezanog lica.
Preciznije su definisane odredbe koje se odnose na dozvolu za upućena lica i dozvolu za kretanje u okviru privrednog društva. Preciziranjem ovih odredaba uvode se i novi pojmovi, pojednostavljuju se administrativne procedure produženja dozvole za upućivanje, odnosno kretanje u okviru privrednog društva i precizirane su odredbe kojima se propisuju uslovi za izdavanje dozvole za upućena lica i dozvole za kretanje u okviru privrednog društva. Zakon omogućava i upućivanje stranca na rad kod drugog poslodavca, pod uslovima koji su propisani i za domaće državljane.
Autor: Marko Leković